Zašto bol ne prolazi i kad nema ozljede – neurološko objašnjenje

Kako predvidljivost utječe na osjećaj sigurnosti

Naš svakodnevni život lakše prolazi kada su stvari predvidljive. Kada znamo uzrok i posljedicu, osjećamo sigurnost i kontrolu. Primjerice, automobil nas sigurno vozi na posao, a redovito vježbanje nas čini snažnijima i podiže naše raspoloženje.

Međutim, što se događa kada se susretnemo s nepredvidljivim situacijama? Kada stvari ne idu prema planu, osjećaj sigurnosti može nestati, a percipirana prijetnja u našem umu se povećava. Ta prijetnja aktivira alarm u našem mozgu i živčanom sustavu.

Što se događa kada se bol pojavi iznenada?

Zamislite da ste se ozlijedili posljednji put kad ste bili u teretani. Ili ste osjetili bol u leđima dok ste obavljali svakodnevne aktivnosti. Sada niste sigurni što je sigurno, a što nije. Ovaj osjećaj nesigurnosti može povećati stres i dodatno pojačati bol.

Kada se to dogodi, tijelo reagira. Mišići se napinju, kretanje postaje usporeno, a mozak ograničava brzinu i snagu kako bi vas zaštitio (kao što biste vozili automobil sporije da sumnjate u ispravnost kočnica). Osim toga, naš osjet na bol često postaje pojačan – mehanizam tijela koji nas pokušava spriječiti da napravimo nešto što bi moglo uzrokovati daljnju štetu.

Zašto se bol nekad zadržava i nakon cijeljenja tkiva?

U većini slučajeva, tijelo ima nevjerojatnu sposobnost samoozdravljenja. Ako mu damo odgovarajuće uvjete, ono će se oporaviti i bol će nestati. Međutim, ponekad se bol zadržava duže nego što bismo očekivali, čak i nakon što je tkivo zacijelilo.

Jedan od razloga može biti pojačana prijetnja. Kada mozak usvoji obrazac percepcije ugroženosti – bilo zbog boli, stresa ili nesigurnosti – može postati teže za cijeli sustav da se oporavi.

Studije pokazuju da osobe s kroničnom boli često percipiraju više prijetnji nego osobe bez boli. Ta preosjetljivost živčanog sustava može uzrokovati češće, intenzivnije i uznemirujuće epizode boli, stvarajući začarani krug. Bol se pojačava jer živčani sustav “uči” pojačano reagirati na stresore, čak i kad stvarne ozljede nema.

Kako živčani sustav može održavati bol

Jedno zanimljivo istraživanje istražilo je povezanost između predvidljivosti, prijetnje i boli. Osobama s kompleksnim regionalnim bolnim sindromom (CRPS) pokazane su dvosmislene slike, poput one na kojoj mozak ne može odlučiti vidi li patku ili zeca. Rezultati su bili fascinantni:

• 73% sudionika osjetilo je povećanje boli.
• 13% sudionika je bilo toliko uznemireno da su morali prestati gledati sliku.

Ovo pokazuje kako mozak, kada je izložen nesigurnim i dvosmislenim situacijama, može dodatno aktivirati “alarmni sustav”, što rezultira većom osjetljivošću na bol.

Zaštitne reakcije tijela koje često pogrešno tumačimo

Kada se suočavamo s prijetnjama – bilo da su stvarne ili percipirane – tijelo reagira zaštitnički. Neki od najčešćih simptoma uključuju:

• Slabost.
• Bol.
• Umor.
• Mučninu.
• Migrene.
• Vrtoglavicu.
• Napetost ili smanjenu fleksibilnost.

Bol ne mora značiti ozljedu

Važno je razumjeti da bol nije uvijek pokazatelj ozljede. U mnogim slučajevima, bol je signal preosjetljivog “alarmnog sustava” našeg mozga i živčanog sustava. Dobra vijest je da možemo raditi na smanjenju te osjetljivosti.

U takvim slučajevima neurološki pristupi poput P-DTR terapije mogu pomoći u smirivanju preosjetljivog živčanog sustava i smanjenju boli.

Kako se nositi s preosjetljivošću?

Jedan od najboljih načina za prevenciju i liječenje preosjetljivog alarmnog sustava je kroz fizičku aktivnost i preoblikovanje percepcije boli. Evo nekoliko savjeta:

Trenirajte s varijabilnošću

Kako biste pripremili tijelo za sve situacije s kojima se suočavate u svakodnevnom životu, važno je uključiti varijabilnost u svoj trening. To uključuje:

• Brzinu pokreta – Trenirajte i brzo i sporo.
• Opseg pokreta – Uključite različite amplitude pokreta.
• Različite vrste pokreta – Istražujte pokrete koji uključuju cijelo tijelo.
• Položaj tijela – Mijenjajte položaj tijela, uključujući položaj glave.
• Fokus očiju – Eksperimentirajte s pogledom tijekom pokreta.
• Ciklus disanja – Uskladite pokrete s kontroliranim disanjem.

Rezervirajte termin!

Ako se prepoznajete u ovom opisu i imate bol koja se stalno vraća, individualni pristup može biti ključan.

Više informacija o terminima i cijeni možete pronaći na stranici cjenik fizioterapije, a za sva pitanja slobodno se javite.

 

Cilj terapije nije samo ukloniti bol, već vratiti osjećaj sigurnosti i slobode pokreta u svakodnevnom životu.